Generalni savjeti o postupanju u situaciji kontinuirano povišenih vrijednosti temperature zraka u razdoblju od nekoliko dana ili čak tjedana, tipičnih za lipanj, srpanj, kolovoz, a posljednjih godina i za rujan, vjerojatno su najčešće ponavljane rečenice u eteru televizijskih i radijskih postaja, ali svejedno nije naodmet ponoviti ih i češće jer svako takvo ponavljanje može spasiti nečiji život.
U kontekstu onoga što Vi možete učiniti da zaštitite sebe, spomenimo sljedeće:
- Ukoliko ne postoji nasušna potreba za time, ne izlazite van iz kuće u najtoplijem dijelu dana između 10 i 17h. Ukoliko nešto morate hitno obaviti, preporučamo da to obavite u ranim jutarnjim satima kada je vani obično najsvježije. Navedeno se osobito odnosi na djecu, starije od 65 godina i kronično bolesne osobe.
- Ukoliko, pak, ne možete izbjeći izlazak iz kuće u navedenom razdoblju, zaštitite se što je temeljitije moguće. Nosite šeširić ili kapu, obucite se prozračno, nastojte maksimalno smanjiti površinu kože izravno izložene Suncu, a naodmet nisu ni sunčane naočale. Preporučamo i korištenje krema za zaštitu od UV zračenja, osobito kada govorimo o djeci, pri čemu se preporuča korištenje kreme s najvećim zaštitnim faktorom.
- Adekvatna hidracija ključ je uspješne borbe s visokim temperaturama. Unos vode u organizam, odnosno potrebe organizma za tekućinom, ovisi o većem broju faktora, uključujući dob, spol, fizički napor, itd., ali je nekakva generalna preporuka, u normalnim uvjetima, da to bude oko 2,2l za ženski spol te oko 3l kad je u pitanju muški spol. Dakle, u trenutnim uvjetima velikih vrućina, te su potrebe i veće od navedenih. Ove preporuke uključuju vodu kao i ostale tekućine unesene hranom i drugim napitcima. Vodu treba piti preventivno, dakle i prije nego ožednite, jer u trenutku pojave žeđi organizam je već blago dehidriran.
- Nastavno na prethodno, nastojte izbjegavati konzumaciju gaziranih i pretjerano zaslađenih pića. Jednako tako, važno je spomenuti i da organizam znojenjem ne gubi samo tekućinu, već i mineralne soli, čiji deficit može dovesti do grčeva, pa čak i nesvjestice, stoga je uz unos tekućine važan i adekvatan unos navedenih mineralnih soli.
- Što se tiče prehrane, nastojte izbjegavati masna, pržena, začinjena i teška mesna jela. Prednost dajte kuhanom povrću, voću, laganim varivima, juhama, salatama i ribi.
- Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama i boravak na Suncu izloženim prostorima mogu dovesti do toplinskih grčeva, toplinske iscrpljenosti, a u težim slučajevima i do toplinskog udara, koji je po život opasno stanje. Ranije navedenim savjetima značajno mogućnost navedenih neželjenih efekata visokih temperatura.
- Simptomi poput glavobolje, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, grčeva u udovima ili trbuhu, hladne i vlažne kože, raširenih zjenica, ubrzanog pulsa, a koji se jave nakon izloženosti visokim temperaturama, mogu biti znaci iscrpljenosti vrućinom koji mogu, ukoliko su neprepoznati ili neliječeni, prerasti u toplinski udar. U slučaju njihove pojave potrebno je u najkraćem roku posavjetovati se sa svojim izabranim liječnikom, a u slučaju ozbiljnijih simptoma, pozivom na broj 194 ili 112, pozvati hitnu medicinsku pomoć.
- Obratite pozornost na ljude oko sebe. Ukoliko primijetite osobu koja se ne osjeća dobro, ima vruću, suhu kožu, u deliriju je (nerazumno razgovara, nemirna je), ima grčeve i/ili je bez svijesti, odmah i bez odgađanja pozovite hitnu pomoć. Dok čekate na hitnu pomoć, nastojte tu osobu odvesti do najbližeg hlada, postavite ju u vodoravan položaj (osim ako je bez svijesti, tada provjerite da li osoba diše – ako diše, postavite ju u bočni položaj), podignite joj noge i kukove i pokušajte ju rashladiti na bilo koji dostupan način. Navedenim postupcima možete nekome spasiti život!
- Razgovarajte o toplinskom valu s vašom obitelji i prijateljima. U kontekstu svog zdravstvenog stanja i planiranih aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
- Zasjenite prostore u kojima boravite. Ukoliko nemate na raspolaganju klima uređaj, pokušajte prostoriju rashladiti tijekom noći kada je vanjska temperatura zraka ipak nešto niža nego danju, a zatim tijekom dana spustiti rolete i što je moguće više zaštiti prostor od izravnog utjecaja Sunčeve svjetlosti. Ukoliko imate klima-uređaj, regulirajte temperaturu unutarnjeg prostora na način da razlika u temperaturi između unutarnje prostorije i temperature zraka nije veća od 7C. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću.
- Redovno održavajte klima-uređaje, jer ukoliko isti nije bio u upotrebi duže vremena, dijelovi klima-uređaja često su kontaminirani različitim mikroorganizmima, među kojima se ističe uzročnik legionarske bolesti.
Iako su navedene mjere zaštite nešto o čemu slušamo svakodnevno, svaka od tih mjera može spasiti život Vama ili Vašim bližnjima, stoga apeliramo da ih shvatite što je ozbiljnije moguće.
